OPŠTINE SA NULA OTPADA: Radionica za nastavnike srednjih škola iz Srbije i Bosne i Hercegovine

Ubrzani trend tehnološkog razvoja u mnogim sociološki značajnim aspektima života napravio je pomak i obeležio novu razvojnu eru društva. No, postavlja se pitanje da li je iza sebe ostavio obrazovni sistem čija je funkcija upravo da osigura održivost ovog napretka.

Projekat Opštine sa nula otpada posvetio je ceo set aktivnosti srednjim školama u okviru kojih je pripremljen priručnik za nastavnike čija je svrha pružiti podršku nastavnicima u integraciji tema cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u svakodnevnom podučavanju. Priručnik je skup mera i ideja o mogućnostima integracije spomenutih tema u već postojeći nastavni kurikulum, a prema uputstvima iz Priručnika već je 6 pilot škola projekta realizovalo eksperimentalne časove. Dostupna istraživanja pokazuju da sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine nisu dovoljno zastupljeni u postojećim nastavnim kurikulumima u Bosni i Hercegovini i Srbiji već, samo u retkim slučajevima, u vannastavnim aktivnostima što je ostavljeno na dobru volju nastavnicima.

U okviru projekta je 6. i 7. februara, u Bijeljini održana dvodnevna radionica za nastavnike srednjih škola iz prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Srbije čiji je cilj upravo predstavljanje priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program.“

Radionica je okupila ukupno 52 nastavnika iz različitih opštih i strukovnih srednjih škola iz Sremske Mitrovice, Vareša, Inđije, Visokog, Sarajeva, Rume, Goražda, Valjeva, Kalesije, Tuzle, Šapca, Lazarevca, Osečine, Gradačca, Hadžića, Novog Sada, Brčkog, Banovića, Kiseljaka, Kostajnice i drugih gradova prekogranične regije. Radionicu je vodilo 6 predavača koji su u prethodnom periodu radili na izradi Priručnika.

Tokom prvog dana, nakon zanimljivih prezentacija o socijalnoj ekologiji i njenoj primeni u modernoj pedagogiji, prezentacije Priručnika i njegove primene u srednjoškolskom obrazovanju, te predstavljanja časova realizovanih u 6 pilot škola projekta, nastavnici su imali priliku razmeniti svoja iskustva tokom interaktivne diskusije. U toku diskusije dotakli su se prepreka za uvođenje ekoloških tema u nastavni program, ali su identifikovali i mehanizme koji otvaraju mogućnosti za edukaciju učenika o navedenim temama.

Drugog dana, u interaktivnom delu radionice nastavnici su, podeljeni u 7 grupa, imali priliku iskazati svoju kreativnost kroz različite aktivnosti, te su dali svoje osvrte kroz upute i predloge na osnovu kojih će dogovarati naredne korake.

Prva interaktivna vežba u okviru drugog dana bila je „Priprema nastavne aktivnosti prema uputstvima iz Priručnika“. Izvlačeći papiriće sa nazivima predmeta, svaka grupa imala je zadatak osmisliti nastavnu pripremu za čas iz dodeljenog predmeta i predstaviti kolegama svoje ideje. Neki od kreativnih časova koje je iznedrila ova vežba su:

  1. Tehnički odgoj / Izrada školskih predmeta od recikliranih materijala
  2. Ekonomska grupa predmeta / CE u preduzetništvu – Ekologija vs. Ekonomija
  3. Demokratija / Odgovornost pojedinca i društva prema životnoj sredini ohrabrujući javno zagovaranje
  4. Maternji jezik / Dramska predstava „Reinkarnacija“ (ambalaže i otpadnog materijala)
  5. Geografija / Vodeni tokovi, slivovi i njihovi zagađivači
  6. Biologija / Izrada saksija reciklažom otpadnih materijala i sadnja biljaka
  7. Tjelesno – zdravstveni odgoj / Upotreba limenki za kuglanje i plastičnih boca sa vodom za bučice.

Druga interaktivna vežba „Mogućnosti saradnje NVO sektora i srednjih škola“ ukazala je na veliku zainteresovanost škola za učešće na projektima, ali i potrebu za podrškom u pripremi strateških razvojnih dokumenata za škole. Nastavnici su izrazili posebno zadovoljstvo mogućnošću učešća na radionicama prekogranične saradnje i predložili češće okupljanje nastavnog osoblja iz ove dve zemlje.

I dok sve više aktera privrednog, pa i javnog sektora u svoje razvojne strategije integriše aspekte prihvatljivosti za životnu sredinu, cirkularne ekonomije i očuvanja prirode, sve je izglednije da obrazovanje ostaje zapostavljeno. Brz napredak nauke i moderne tehnologije, te konkurencija na tržištu rada zahteva savremeni pristup nastavi te unapređen nastavni kurikulum.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU).

Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svesti u prekograničnom području. Da redovno primate obaveštenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.