Nagomilan nerad i neodgovornost stižu na naplatu – Peti sastanak Radne grupe za izmene Zakona o upravljanju otpadom

Peti sastanak Radne grupe za izradu Nacrta izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom održan je, već tradicionalno, u utorak 30. septembra 2025. godine od 10.00 do 15.30 časova u Ministarstvu zaštite životne sredine. Cilj sastanka bio je razmatranje predloga članova Radne grupe na odredbe čl. 59–82 važećeg Zakona o upravljanju otpadom.

Vrlo dinamičnu raspravu obeležili su pre svega predlozi Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine AP Vojvodine, Privredne komore Srbije i Asocijacije srpske energetski intenzivne industrije da se odobri uvoz goriva dobijenog iz otpada (RDF – Refuse Derived Fuel i SRF – Solid Recovered Fuel).

Inženjeri zaštite životne sredine protiv su ovakvog predloga.

Ovakav zahtev još jednom ukazuje na izuzetno loše stanje u sektoru upravljanja otpadom i na odsustvo odgovornosti donosilaca odluka.

Zakon o upravljanju otpadom donet je 15. maja 2009. godine, a u proteklih 16 godina više puta je menjan, ali te promene nisu donele značajno unapređenje u praksi upravljanja otpadom. Samo tokom 2024. godine zabeleženo je 2.171 požar na deponijama širom Srbije. Regionalna sanitarna deponija „Duboko“, dugo predstavljana kao primer dobre prakse, dobila je zabranu rada zbog ozbiljnih nepravilnosti. Otpad se i dalje u najvećoj meri odlaže na nesanitarne i divlje deponije. Građani nemaju mogućnost da na siguran način predaju lekove sa isteklim rokom trajanja, otpadna ulja i druge vrste opasnog otpada iz domaćinstava.

Nesposobnost i nestručnost donosilaca odluka – od republičkog do lokalnog nivoa – doveli su do toga da Srbija, umesto da razvije sopstveni sistem kojim bi od otpada proizvodila gorivo, sada razmatra mogućnost da uvozi ovakvo gorivo. Energetsko iskorišćenje goriva dobijenog iz otpada u postrojenjima koja imaju sve potrebne mere zaštite životne sredine razvijena je i dokazana tehnologija, koja funkcioniše u više od 500 insineratora i cementara u Evropskoj uniji, ali i u Srbiji. Međutim, ono što u Srbiji očigledno nedostaje jeste stručnost i odgovornost. Umesto da ključne pozicije zauzmu kompetentni kadrovi sposobni da sistem upravljanja otpadom pretvore u industrijsku granu sa pozitivnim efektima na životnu sredinu i ekonomiju, komunalni sektor suočava se sa tipičnim problemom javnih preduzeća: „višak zaposlenih i manjak radne snage“.

Privreda se, s druge strane, suočava sa pravilima EU koja nisu doneta preko noći – bilo je poznato da CBAM mehanizam stupa na snagu, a njegova primena počinje za samo nekoliko meseci. Umesto da pravovremeno zahteva od države uspostavljanje sistema kojim bi se domaći otpad pretvarao u resurs, privreda je u poslednjem trenutku uložila svu energiju u zahtev za uvoz goriva dobijenog iz otpada (RDF i SRF). Predlog za uvoz iznet je bez jasne analize i plana: da li je to privremeno rešenje, koliko bi trajalo i šta je potrebno da se uradi kako bi se domaći otpad preradio u potrebno gorivo. Argumenti su se sveli na: „ugrožen nam je profit i rad jer nama gorivo iz otpada treba, a u Srbiji ga nema“. A goriva iz otpada nema upravo zato što je lični interes prevladao nad opštim, a odgovornost donosilaca odluka gotovo da ne postoji. Samo da se podsetimo, u hijerarhiji upravljanja otpadom, dobijanje energije iz otpada dolazi tek nakon sprečavanja nastanka otpada, ponovne upotrebe i reciklaže, a pre deponovanja. Hijerarhija upravljanja otpadom mora da se poštuje.

Odluka o ovom predlogu sada je na Ministarstvu zaštite životne sredine. Bez obzira kakva ona bude, ključno je da struka dobije vodeću ulogu u kreiranju sistema upravljanja otpadom, kao i da se uvede jasna odgovornost i sankcije za urađeno i neurađeno. Neophodno je izraditi detaljnu analizu – mapu puta – kojom će se obezbediti da se iz domaćeg otpada, koji trenutno nekontrolisano gori na deponijama, proizvede bezbedno gorivo za sagorevanje u industrijskim postrojenjima koja imaju sve neophodne sisteme zaštite životne sredine, bez ugrožavanja zdravlja građana i životne sredine. Tek tada kratkoročna i prelazna rešenja mogu biti opravdana.

Sledeći sastanak Radne grupe zakazan je za utorak 7. oktobra 2025. godine, kada će biti razmatrani komentari na preostale članove Zakona. Na ovom sastanku usvojen je, bez protivljenja, Zapisnik sa sastanka radne grupe 23.09.2025..