Skip to content

O nama

Kako i zašto smo nastali. Vizija, misija i ciljevi Inženjera zaštite životne sredine.

Oblasti delovanja

Postizanje održivog razvoja, u kome su socijalni i ekonomski interesi izbalansirani sa očuvanjem i zaštitom životne sredine, treba da postane dominantan i poželjan način razvoja ne samo na teorijskom već i na praktičnom nivou. Sama ideja održivog razvoja bazira se na međugeneracijskoj jednakosti u zadovoljavanju potreba i balansu između trenutnih interesa i interesa budućih generacija.

Inženjeri zaštite životne sredine teže da svojim aktivnostima doprinesu postizanju održivog razvoja u svojoj zajednici, ali i da podrže širenje filozofije i primene principa održivog razvoja i na druge zajednice.

Kako održivi razvoj obuhvata društvo kao celinu i sve njegove aktivnosti, radi praktičnog delovanja i postizanja merljivih rezultata organizacija se fokusirala na zaštitu životne sredine kao jedan od stubova održivog razvoja. Da bi aktivnosti koje sprovodimo bile efikasne i efektivne, prioritet smo dali oblastima upravljanja otpadom, cirkularnoj ekonomiji, klimatskim promenama i zaštiti vodnih resursa. Na ovaj način jasno smo usmerili razvoj svojih kapaciteta i resursa, jer su, nažalost, problemi i izazovi u ovim oblastima svakodnevno sve intenzivniji.

Upravljanje otpadom predstavlja okosnicu stručnosti Inženjera zaštite životne sredine i u protekle dve decenije realizovali smo brojne aktivnosti sa ciljem da ovu značajnu temu stavimo u fokus javnosti. Sistem upravljanja otpadom u Srbiji se, nažalost, jako sporo i haotično razvija, pre svega usled nedostatka jasnih i tačnih podataka, ali i nedostatka volje i znanja među donosiocima odluka. Ovakvo stanje dovodi do ozbiljnih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Cilj koji svojim delovanjem želimo da postignemo jeste da se u Srbiji uspostavi funkcionalan sistem upravljanja otpadom, baziran na hijerarhiji upravljanja otpadom koji je dogovoren u Evropskoj uniji, a primenjen u skladu sa specifičnostima regiona i tehničkog razvoja u Srbiji. Svrha sistema upravljanja otpadom za koji se zalažemo jeste da uticaj otpada na zdravlje i životnu sredinu mora biti sveden na minimum i da troškove upravljanja otpadom mora da snosi onaj koji taj otpad i produkuje, u skladu sa principima koje propisuje Okvirna direktiva o otpadu Evropske unije, a koji su definisani i našim Zakonom o upravljanju otpadom. Potpuna i neselektivna primena zakonskih propisa u ovoj, ali i drugim oblastima značajnim za upravljanje otpadom, imperativi su kojima težimo. O propustima u upravljanju otpadom i mogućim načinima da se ono unapredi redovno informišemo javnost, a veliki broj stručnjaka sa kojima sarađujemo i kvalitet sprovedenih aktivnosti jasno pokazuju zrelost i funkcionalnost naših kapaciteta kada je u pitanju ova tema.

Cirkularna ekonomija je oblast koja je prirodno povezana sa upravljanjem otpadom i koja sve više pažnje dobija zahvaljujući činjenici da je potrošnja prirodnih resursa postala sve intenzivnija, a degradacija životne sredine sve vidljivija. Pored ekspertize koju smo razvili u oblasti upravljanja otpadom, kroz aktivnosti u oblasti cirkularne ekonomije razvili smo znanja i veštine potrebne za potpunije sagledavanje ove teme, uključujući i korišćenje energije, vode i drugih resursa. Značajan doprinos razvoju naših kapaciteta odigralo je članstvo u stalnoj radnoj grupi Evropskog biroa za životnu sredinu (EEB), putem koje razmenjujemo informacije i znanja o najaktuelnijim dešavanjima u ovoj oblasti. Pored toga, partnerstvo koje je razvijeno sa Privrednom komorom Vojvodine kroz Savet za cirkularnu ekonomiju i Privrednom komorom Srbije kroz Centar za cirkularnu ekonomiju dodatno je ojačalo naše kapacitete i omogućilo nam da stečena znanja i veštine prenesemo i drugim zainteresovanima.

Klimatske promene postale su naša svakodnevica, ali i budućnost. Upravljanje otpadom ima značajan uticaj na klimatske promene i zagađenje vazduha u Srbiji, posebno sa aspekta sve učestalijih požara na deponijama, ali i emisija gasova sa efektom staklene bašte koji nastaju u samom sistemu upravljanja otpadom. Upravo to bili su razlozi da deo svojih veština i znanja razvijemo i u ovoj oblasti, iako je sve teže reći gde su granice. Multidisciplinarni timovi od suštinskog su značaja za uspešno delovanje Inženjera zaštite životne sredine, a od svih oblasti kojima se bavimo, u aktivnostima koje su povezane sa klimatskim promenama značaj različitih ekspertiza i šarolikost znanja možda su najizraženiji. Naša budućnost će u velikoj meri biti definisana našom sposobnošću da se prilagodimo klimatskim promenama i smanjimo negativan uticaj koji imamo na životnu sredinu.

Kvalitet voda. Bez vode nema života, a sve je manje dostupne čiste i bezbedne vode. Ova situacija oblikovaće, zajedno sa klimatskim promenama, ceo 21. vek. Kapaciteti Inženjera zaštite životne sredine u ovoj oblasti i dalje se razvijaju, ali već sada posedujemo stručnost i znanja da možemo da damo jasan doprinos u definisanju razvoja upravljanja vodnim resursima u Srbiji.

Čvrsto verujemo da su mladi i znanje nosioci razvoja i napretka svakog društva i da društvo u Srbiji mora da uloži sve napore da omogući donošenje odluka bazirano na jasnim i nedvosmislenim podacima, stručnim znanjima i interesima društva kao celine obuhvatajući pritom najmanje tri generacije. Donosioci odluka moraju odgovarati za svoje odluke i biti u stanju da nadoknate štetu koja iz njih proistekne, naročito ako ta šteta nastane u životnoj sredini i ima negativne posledice na zdravlje ljudi. Stučna javnost ima obavezu da učestvuje u kreiranju i donošenju propisa i javnih politika na svim nivoima i prati njihovu realizaciju, ali i da informiše i edukuje građane o posledicama koje mogu da nastanu iz odluka koje su donete. Ili nisu.

Zbog značajnog potencijala koji preduzetništvo, zanatstvo i ruralni razvoj mogu imati na životnu sredinu i postizanje održivog razvoja, Inženjeri zaštite životne sredine deo svojih aktivnosti usmeravaju u ove oblasti, pre svega kroz razvoj Centra za ruralni razvoj i primenjeno obrazovanje u Jasku, ali i kroz međunarodne projekte usmerene na povezivanje zaštite životne sredine, cirkularne ekonomije, preduzetništva i zanatstva, sa posebnim akcentom na mlade i žene.

Uvereni smo da Ustavom zagarantovano pravo na zdravu životnu sredinu mora biti pravo koje svi zajedno branimo i poštujemo, kao i da značajan doprinos ostvarivanju ovog prava građani Srbije mogu da daju poštovanjem rešenja i dogovora koji važe i primenjuju se u ovoj oblasti u Evropskoj uniji.

Razvoj organizacije

Inspiraciju za nastanak udruženja osnivači, tadašnji studenti Katedre za inženjerstvo zaštite životne sredine na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, pronašli su u potrebi da daju jasan i konkretan doprinos smanjenju štetnog uticaja ljudi na životnu sredinu i primeni znanja i stručne ekspertize za postizanje održivog razvoja u Novom Sadu, Vojvodini, Srbiji, Evropi i svetu.

Organizacija je počela sa radom 2005. godine, a 2006. godine i zvanično je registrovana kao udruženje pod nazivom Inženjeri zaštite životne sredine.

Filozofija rada Inženjera zaštite životne sredine oslanja se na ideju neraskidive povezanosti čoveka i prirode, popularizovanu govorom koji se pripisuje poglavici Seattleu, jednom od najpoznatijih simbola savremene ekološke etike. Moto koji stoji ispred svih naših akcija kratak je i jasan: „Misli globalno, deluj lokalno“.

Tokom pune dve decenije ciljevi koje organizacija nastoji da ostvari kroz svoj rad ostali su isti – promene u definicijama imale su za cilj stavljanje fokusa na ključne probleme i izazove sa kojima se suočavaju i čovečanstvo i lokalne zajednice.

Vizija udruženja: Srbija je zemlja zdrave i bezbedne životne sredine čiji građani i građanke aktivno doprinose njenoj zaštiti i unapređenju.

Misija udruženja: Unapređenje sistema zaštite životne sredine u Srbiji kroz širenje znanja, konkretne aktivnosti i javno zagovaranje.

Inženjeri zaštite životne sredine u svom članstvu okupljaju, pre svega, stručnjake u glavnim oblastima delovanja: održivom razvoju, zaštiti životne sredine, upravljanju otpadom, zaštiti voda, klimatskim promenama, energetici, ruralnom razvoju, omladinskom radu, razvoju preduzetništva, zanatstva i kulture. Osim toga, značajnu bazu aktivista i volontera čine studenti, prosvetni radnici, aktivni poljoprivrednici i brojni drugi zainteresovani za različite mogućnosti delovanja u zaštiti životne sredine.

U prvoj deceniji rada organizacije ključan uticaj imala je „Alijansa za globalnu održivost“ i edukacije koje je sprovodio „Youth Encounter on Sustainability (YES)“ program, Regionalni centar za životnu sredinu i program „Youth Environmental Leaders“, kao i saradnja sa matičnim fakultetom. Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između Fakulteta tehničkih nauka – Departmana za inženjerstvo zaštite životne sredine i udruženja Inženjeri zaštite životne sredine potpisan je 23. septembra 2009. godine.

Desetogodišnjicu postojanja Inženjeri zaštite životne sredine krunisali su započinjanjem dugoročnog međunarodnog partnerstva i osnivanjem Centra za ruralni razvoj i primenjeno obrazovanje na obroncima Nacionalnog parka Fruška gora, u selu Jazak, nadomak Banje Vrdnik.

Dragoceno iskustvo koje je organizacija stekla u procesima razvoja omladinske politike na teritoriji Srbije, Vojvodine i Grada Novog Sada, u drugoj deceniji postojanja, kao rezultat donelo je zapaženo i kontinuirano učešće naših predstavnika u inicijativama i radnim telima koja imaju za cilj kreiranje i sprovođenje javnih politika u oblastima našeg rada.

Od svog nastanka udruženje neguje partnerski odnos sa drugim zainteresovanim stranama, pojedincima, institucijama i donatorima. Profesionalan odnos prema preuzetim obavezama i efikasno upravljanje raspoloživim resursima doveli su do prepoznavanja Inženjera zaštite životne sredine kao organizacije koja svoje principe i vrednosti pretvara u konkretne aktivnosti i programe, ispunjavajući tako misiju koju je sebi postavila i dajući doprinos ostvarenju vizije društva u kojem želi da funkcioniše.

Udruženje je do sada imalo priliku da za svoj rad obezbedi podršku kroz projekte od brojnih međunarodnih donatora, institucija, privrednih subjekata i pojedinaca.

Radi obezbeđivanja kontinuiteta i stabilnosti u realizaciji svojih aktivnosti, Inženjeri zaštite životne sredine registrovali su i obavljanje privredne delatnosti pod šifrom 7022 – Konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Na ovaj način, pored projekata koje realizujemo, imamo mogućnost i da pružimo usluge iz svoje ekspertize, pre svega iz oblasti upravljanja otpadom i rada sa mladima, i na taj način obezbedimo sufinansiranje aktuelnih projekata, ali i kontinuirani rad na ostvarivanju misije i ciljeva organizacije.

Veliki broj prijatelja, partnera, saradnika, donatora, medija i institucija sa kojima Inženjeri zaštite životne sredine sarađuju i/ili su sarađivali od 2005. godine do danas najbolja su potvrda posvećenosti, istrajnosti i ispravnosti aktivnosti koje se realizuju.

Inženjeri zaštite životne sredine mesto su na kojem su svi oni koji žele da doprinesu zaštiti i očuvanju životne sredine i održivom razvoju dobrodošli. Pridružite se!

Saradnja

Međunarodne mreže i savezi

EBB

Evropski biro za životnu sredinu – EEB (European Environment Bureau)

EEB je osnovan 1974. godine, a danas predstavlja najveću mrežu ekoloških organizacija u Evropi. Trenutno broji preko 170 organizacija članica u više od 35 evropskih zemalja, uključujući i sve veći broj evropskih mreža.

“Inženjeri zaštite životne sredine” postali su punopravna organizacija članica ove mreže u 2020. godini.

EEB se bavi najhitnijim evropskim pitanjima u oblasti zaštite životne sredine tako što postavlja dnevni red, nadgleda, savetuje i utiče na način na koji se Evropska unija bavi ovim pitanjima.

To uključuje pitanja kao što su klimatske promene, biodiverzitet, cirkularna ekonomija, vazduh, voda, zemljište, hemijsko zagađenje, kao i politike u industriji, energetici, poljoprivredi, dizajnu proizvoda i prevenciji otpada, održivi razvoj, dobro upravljanje, participativna demokratija i vladavina prava u Evropi i šire.

Dok je primarni fokus rada EEB-a na EU i njenim procesima donošenja odluka, EEB prati i učestvuje i u širim regionalnim i globalnim procesima, na nivou UN i OECD-a, posebno u Globalnoj agendi za održivi razvoj.

EEB je proširio svoju saradnju sa istočnoevropskim ekološkim organizacijama, pomažući im da koriste evropske propise za jačanje svojih nacionalnih politika zaštite životne sredine.

Informacije o radu Evropskog biroa za životnu sredinu mogu se pronaći na:
https://eeb.org/
https://www.facebook.com/EuropeanEnvironmentalBureau
https://www.linkedin.com/company/european-environmental-bureau
https://twitter.com/Green_Europe

Kontakt:
Rue des Deux Eglises 14-16 1000 Brussels
+32 2 289 10 90
eeb@eeb.org

Radne grupe, koalicije, saveti, stručne i aktivističke mreže

Privredna komora Vojvodine

Privredna komora Vojvodine – Savet za cirkularnu ekonomiju

Privredna komora Vojvodine je interesna, poslovno-stručna organizacija privrednih subjekata, nastala u cilju usklađivanja i zastupanja interesa članova i podsticanja privrednih aktivnosti na osnovu Zakona o privrednim komorama.

PKV je mesto okupljanja privrednika, razmene kontakata, kvalitetnih informacija, ideja i iskustava. PKV neguje konstantno unapređenje privrednog ambijenta AP Vojvodine, a istovremeno predstavlja sponu između privrednika i relevantnih institucija; osnovni cilj PKV je konstantno unapređenje konkurentnosti privrede AP Vojvodine.

Privredna komora Vojvodine, prema evidenciji Agencije za privredne registre, osnovana je 1919. godine. Od 2017. godine posluje u okviru svoja tri udruženja – Udruženju poljoprivrede, Udruženju industrije i Udruženju usluga.

Savet za cirkularnu ekonomiju je stručno konsultativno telo Upravnog odbora PKV čijim radom koordinira Udruženje industrije . Cirkularna ekonomija je novi koncept korišćenja resursa planete Zemlje kojim se kroz nove metode – upravljanje otpadom i reciklaža, integrišu u ekonomiju sa ciljem veće iskorišćenosti ograničenih resursa i obnove ekosistema. Konačan cilj cirkularne ekonomije je nula otpada.

Zadaci saveta su da: razmatra pitanja vezana za pristup koji integriše ekonomiju i sistem upravljanja otpadom, radi na poboljšanju realnog stanja u oblastima upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom, opasnim otpadom, otpadnim vodama i drugim pitanjima vezanim za cirkularnu ekonomiju, priprema razvojne projekte iz oblasti cirkularne ekonomije, priprema i vodi edukacije na temu cirkularne ekonomije.

Savet za cirkularnu ekonomiju PKV je konstituisan u septembru 2019. godine; zamenik predsednika Saveta je Igor Jezdimirović, ispred „Inženjera zaštite životne sredine“.

Informacije o radu Saveta i PKV mogu se pronaći na:
www.pkv.rs

Kontakt adresa:
Privredna komora Vojvodine – Udruženje industrije
Hajduk Veljkova 11
21000 Novi Sad

Sekretar udruženja industrije – Mr Zoran Trpovski
021 480 3786
industrija@pkv.rs

Radna grupa za održivi razvoj Grada Novog Sada

Radna grupa za održivi razvoj je stručno i savetodavno radno telo Gradonačelnika Grada Novog Sada, obrazovano u martu 2021. godine.

Zadatak radne grupe je da:

– analizira i predlaže usklađivanje sektorskih politika i strateških dokumenata Grada Novog Sada sa principima i ciljevima održivog razvoja utvrđenim na nacionalnom nivou,
– analizira i predlaže način za usklađivanje aktivnosti na teritoriji Grada Novog Sada sa principima održivog razvoja, kao što su: održivo planiranje i izgradnja, održiva proizvodnja i korišćenje energije, održivo upravljanje otpadom, održivo korišćenje prirodnih dobara i resursa, održivo upravljanej zelenilom, uz koorddinaciju aktvnosti na izgradnji Botaničke bašte u Novom Sadu i usmeravanje aktivnosti na formiranju baze podataka u Geografskom informacionom sistemu zelenih povfšina u Grada Novog Sada,
– razmatra i druga pitanja od značaja za održivi razvoj.

Radna grupa ima predsednicu, 10 članova i članica i sekretarku; predsednica je Mira Radenović, članica Gradskog veća Grada Novog Sada, a članovi i članice: prof. dr Ružica Igić (Prirodno-matematički fakultet UNS), prof. dr Goran Anačkov (Prirodno-matematički fakultet UNS), prof. dr Saša Orlović (Poljoprivredni fakultet UNS i Insitut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu), mr Dragica Branković (Gradska uprava za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada), Bojana Dabić (Gradska uprava za urbanizam i građevinske poslvoe Grada Novog Sada), Nemanja Martinović (Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslvoe Grada Novog Sada), Biljana Vrbaški (JP „Urbanizam Zavod za urabanizam Novi Sad), Kosta Mijić (JKP „Čistoća“ Novi Sad), Dušica Milenković (Udruženje „Pokret gorana Vojvodine“), Igor Jezdimirović (Udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“).

Informacije o radu Radne grupe mogu se pronaći na:
www.novisad.rs

Kontakt adresa:
Služba Izvršnih organa Grada Novog Sada
– Radna grupa za održivi razvoj
Trg slobode 1
21000 Novi Sad

Sekretarka Radne grupe:
Zorica Živanov
021 420 066

Stručni tim za saniranje oštećenih javnih površina na teritoriji Grada Novog Sada

Stručni tim za saniranje oštećenih javnih površina na teritoriji Grada Novog Sada nastalih kao posledica oluja praćenih jakom kišom i atmosferskim pražnjenjem koje su počele 19. jula 2023. godine i zahvatile teritoriju Grada Novog Sada, obrazovana je u avgustu 2023. godine.

Zadatak stručnog tima je da:

– sagleda stanje i proceni nastala oštećenja javnih zelenih površina na teritoriji Grada Novog Sada nastalih kao posledica oluja praćenih jakom kišom i atmosferskim pražnjenjem,
– izradi Plan rekonstukcije javnih zelenih površina na teritoriji Grada Novog Sada, sa iskazanim fizičkim i finansijskim pokazateljima neophodnim za njegovu realizaciju,
– utvrdi prioritete i dinamiku realizacije Plana.

Stručni tim ima predsednicu,  zamenicu predsednice, 27 članova i sekretarku; Rešenje o obrazovanju i imenovanju stručnog tima možete preuzeti OVDE.

Ispred Inženjera zaštite životne sredine u stručni tim imenovan je Igor Jezdimirović.

Kontakt adresa:
Gradska uprava za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada
Rumenačka 111 
21000 Novi Sad

Sekretarka Radne grupe:
Miroslava Joksimović 

Radna grupa za izradu programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove

Radna grupa za izradu Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sa Akcionim planom formirana je u junu 2022. godine.

Zadatak radne grupe je da:

– pribavljanje potrebnih sektorkskih podataka i informacija od značaja za izradu Predloga programa;,
– identifikuje mogućnosti vremenskog okvira i konkretnih aktivnosti i mera u oblasti prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove;
– daju mišljenja u pogledu održivosti predloženih mera
– izrada Predloga programa.

Radna grupa ima 38 članova i članica.

Informacije o radu Radne grupe mogu se pronaći OVDE.

Beleške sa sastanaka:
– 10. jun 2022.

Sekretarka Radne grupe:
Jelena Tanasković

Komisija za izradu Lokalnog akcionog plana politike za mlade Grada Novog Sada za period od 2023. do 2025. godine

Komisija za izradu Lokalnog akcionog plana politike za mlade Grada Novog Sada za period od 2023. do 2025. godine

Zadatak komisije je da:

  • izvrši analizu stanja omladinskog sektora na teritoriji Grada Novog Sada
  • promocija Lokalnog akcionog plana politike za mlade Grada Novog Sada za period od 2o23. do 2025. 

Komisija ima predsednika, zamenika predsednika i 45 članova i članica.

Administrativne i tehničke poslove za potrebe Komisije obavljaće Gradska uprava za sport i omladinu – Kancelarija za mlade

Rešenje o obrazovanju i imenovanju predsednika, zamenika predsednika i članova komisije se može preuzeti OVDE.

Nacionalne i regionalne mreže i savezi

Koalicija 27

Koalicija 27 udruženim radom svojih članica posvećeno zagovara i doprinosi procesu usklađivanja i primene politika, propisa i standarda Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena. Koaliciju 27 osnovale su organizacije civilnog društva 2014. godine prvenstveno radi praćenja i doprinosa pregovorima u vezi sa Poglavljem 27 (sada Klastera 4) – životna sredina i klimatske promene.

Vizija Koalicije 27 jeste unapređena i bezbedna životna sredina za dobrobit ljudi i prirode u čijem upravljanju građani i građanke aktivno učestvuju, oslanjajući se na dostupne, proverene i naučno zasnovane informacije.

Sve organizacije udružene u ovu koaliciju svoj rad temelje na uverenju da zdrava i očuvana životna sredina vodi ostvarivanju dobrobiti ljudi i prirode i na zajedničkim vrednostima solidarnosti, transparentnosti i naučnosti:

Koalicija 27 izdaje godišnji Izveštaj iz Senke koji prati objavu Izveštaja Evropske komisije i napredak reformi u oblasti zaštite životne sredine. U Izveštaju iz senke pruža se pregled dostignuća Republike Srbije u oblastima Poglavlja 27, zaštite životne sredine i klimatskih promena i daju preporuke kako unaprediti postojeće procese. Izveštaj se stavlja na uvid javnosti i šalje relevantnim nacionalnim i evropskim institucijama. 

Izveštaji Koalicije 27 obuhvataju osam tematskih oblasti: horizontalno zakonodavstvo; kvalitet vazduha; upravljanje otpadom; kvalitet vode; zaštitu prirode; upravljanje hemikalijama; buku i klimatske promene. S obzirom na to da šumarstvo ima veliki uticaj na brojne oblasti u životnoj sredini u izveštajima dat je pregled i te oblasti.

Poslednje dve godine, novinu i izveštajima predstavlja odeljak Zelene karte, koji pruža pregled sprovođenja politika zaštite i unapređenja životne sredine na lokalnom nivou.

Sve dosadašnje Izveštaje iz senke na srpskom i engleskom jeziku možete pronaći na OVOM linku.

Organizacije civilnog društva iz Srbije udružene u Koaliciju 27 jesu: Alternativa za bezbednije hemikalijeBeogradska otvorena školaMreža za klimatsku akciju – CAN EuropeCentar za unapređenje životne sredineDruštvo za zaštitu i proučavanje ptica SrbijeInženjeri zaštite životne sredine, Mladi istraživači Srbije i Svetska organizacija za prirodu – WWF Adria.

“Inženjeri zaštite životne sredine” članica su Koalicije 27 od 2017. godine i njihova uloga je sveobuhvatna anliza napretka u oblasti upravljanja otpadom.

Informacije o radu “Koalicije 27” mogu se pronaći na:

https://www.koalicija27.org/
https://www.facebook.com/Koalicija27Srbija

Zelena lista Srbije

Savez ekoloških udruženja “Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu života građana Srbije.

Mreža „Zelena lista Srbije“ nastala je krajem 2007. godine kao deo razvojnog programa Balkanskog fonda za lokalne inicijative (BCIF), u saradnji sa Institutom za održive zajednice (ISC) i uz finansijsku podršku USAID-a. Program je pokrenut sa ciljem podrške, razvoja i povezivanja ekoloških organizacije koje bi, kao ravnopravni partneri, zajedno sa drugim akterima u zajednici radile na poboljšanju održivog razvoja.

“Zelena lista Srbije” od 2015. godine deluje kao formalni Savez ekoloških udruženja.

Savez svoje aktivnosti sprovodi na teritoriji Republike Srbije, a aktivne članice mreže su: Centar za održivu budućnost “Zelena zona” iz Knjaževca, Društvo mladih istraživača “Bor” iz Bora, Eko klub “Zeleni putokazi” iz Raške, Ekološki pokret “Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki pokret “Bela breza” iz Kruševca, “Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada, Odred izviđača “Zavičaj 1093” iz Vranja, “Porečje – Vučje” iz Vučja, “Zeleni krug “ iz Novog Sada, „Zeleni ključ“ iz Niša, Udruženje građana “Village” iz Bora, „Timočki klub“ iz Knjaževca, „Centar za decu i omladinu“ iz Vrnjačke Banje, Planinarsko-ekološko udruženje „Ras“ iz Novog Pazara, „Gradjanska čitaonica Evropa“ iz Bora i „Evropski pokret u Srbiji – Valjevo“ iz Valjeva.

„Inženjeri zaštite životne sredine“ članica su mreže od 2010. godine; prvi predsednik Saveza, nakon formalne registracije, bio je predsednik Upravnog odbora „Inženjera zaštite životne sredine“ MSc Igor Jezdimirović.

Informacije o radu „Zelene liste Srbije“ mogu se pronaći na:
oplanetise.com
facebook.com/oplanetise

Kontakt adresa:
Savez ekoloških udruženja “Zelena lista Srbije”
Poštanski fah 68
36350 Raška
zelenalistasrbije@gmail.com

Zelena stolica

Zelena stolica predstavlja mrežu preko 60 nevladinih organizacija koje se bave pitanjem zaštite životne sredine.

Osnovana je sa idejom stalnog učešća predstavnika i predstavnica civilnog sektora na sednicama Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije, a na osnovu člana 63. Poslovnika o radu Narodne skupštine koji se odnosi na rad Odbora: „Odbor može da omogući prisustvo, odnosno učešće predstavnika građana i udruženja građana na sednici Odbora u raspravi o određenim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine”.

Misija Zelene stolice je unapređenje komunikacije sa zakonodavnom granom vlasti kroz uspostavljen mehanizam, jedini takve vrste, i ostvarivanje uticaja na poboljšanje zakonskih predloga u oblasti životne sredine. Ovaj jedinstveni mehanizam omogućava kontinuirano i koordinisano učešće predstavnika civilnog društva u radu Odbora i jedan je od najvažnijih mehanizama uključivanja građana u rad skupštinskih odbora koji se koriste u Narodnoj skupštini.

Mreža je ustanovljena 2013. godine na inicijativu sedam organizacija civilnog društva; jedna od njih bili su i „Inženjeri zašite životne sredine“.

Trenutno, radom mreže rukovodi Koodrinacioni tim Zelene stolice koji čine tri ogranizacije: Mladi istraživači Srbije, Centar modernih veština i Beogradski fond za političku izuzetnost.

Informacije o radu „Zelene stolice“ mogu se pronaći na:

zelenidijalog.rs/zs

Kontakt adresa:
zelenidijalog@gmail.com

Natura 2000

Natura 2000 Resursni centar

U junu mesecu 2009. godine Mladi istraživači Srbije, WWF – Svetski fond za zaštitu prirode i nevladine organizacije članice mreže NVO N2000 Resursni centar Srbije potpisale su Memorandum o saradnji kako bi se pokrenulo osnivanje Mreže nevladinih organizacija „Natura 2000 Resursni centar“. Cilj ove mreže je očuvanja biološke raznovrsnosti u skladu sa ekonomskim, socijalnim, kulturnim i naučnim razvojem, kao i povezivanje, podrška i razvoj organizacija koje bi kao ravnopravni partneri, u saradnji sa drugim institucijama i organizacijama, radile na uspostavljanju mreže Natura 2000 u Srbiji.

Mamorandum o saradnji, pored Mladih istraživača Srbije iz Beograd i WWF Mediterranean Programme, potpisali su i:Ekološko udruženje za lokalno održivi razvoj „EKO-LOR“ iz Krčedina, Naučno-istraživačko društvo studenata biologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, Nepušački edukativni centar – RP iz Kragujevca, Udruženje građana „Škola za opstanak“ iz Beograda, EKO CENTAR – Centar za socio-ekološka istraživanja i dokumentaciju iz Beograda, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine iz Novog Sada, Pokret gorana iz Sremske Mitrovice, „GM Optimist“ iz Gornjeg Milanovca, Planinarsko društvo „Kablar“ iz Čačka, Kruševački ekološki centar iz Kruševca, Centar za očuvanje biodiverziteta i održivi razvoj Ecolibri-Bionet iz Beograda, Ekološko-biciklističko društvo „Green Bike“ iz Valjeva, Centar za ekologiju i održivi razvoj „CEKOR“ iz Subotice, Forum za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „EkoForum“ iz Beograda, Ekološko društvo Dragačevo iz Guče, „Inženjeri zaštite životne sredine“ iz Novog Sada, Unija ekologa „UNECO“ Regionalni centar iz Paraćina, Lokalna agenda 21 za Kostolac – Opština iz Kostolca, Asocijacija za razvoj Ibraske doline „IDA“ iz Kraljeva, Društvo za zaštitu životne sredine „Stara planina“ iz Pirota, Liga za ornitološku akciju Srbije „LOA“ iz Beograda, Ekološko udruženje Avalon iz Vršca, Centar za prirodne resurse „Natura“ iz Valjeva, Društvo za očuvanje divljih ekosistema „Mustela“ iz Beograda, Ekološko-istraživačko društvo „Mladen Karaman“ iz Kragujevca, Centar za ekološki razvoj „Prostor“ iz Niša, Udruženje „Centar za inovativne aktivnosti“ iz Beograda i Udruženje građana „Zeleni Kopaonik“ sa Kopaonika.

Natura 2000 je mreža zaštićenih područja unutar granica Evropske unije. Osmišljena je tako da se na osnovu Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, poznatije kao Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora, the Habitats Directive) i njenih dodataka (za tipove staništa iz Dodatka I i za vrste iz Dodatka II) i Direktive o očuvanju divljih ptica/Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council on the conservation of wild birds, prvi put doneta1979. godine – Council Directive 79/409/EEC) sa vrstama sa Dodatka I, izdvoje područja za zaštitu sa ciljem da se obezbedi dugoročan opstanak najvrednijih i najugroženijih vrsta i staništa Evrope.

Trenutno je u okviru 28 zemalja članica ovom mrežom obuhvaćeno preko 27.000 kopnenih i marinskih područja, koja pokrivaju 18% teritorije EU. U odnosu na našu zemlju, ekološka mreža biće utvrđena i postaće deo evropske ekološke mreže Natura 2000 do dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Informacija o radu mreže „Natura 2000 Resursni centar“ mogu se pronaći:
https://www.facebook.com/Natura-2000-resursni-centar-Srbije-104496782119148

Kontakt adrese:
Mladi istraživači Srbije Beograd (Sekretarijat)
Bulevar Umetnosti 27
11150 Beograd
office@mis.org.rs

Društvo za proučavanje ptica Srbije
Radomira Raše Radujkova 1A/211
21000 Novi Sad
sekretar@pticesrbije.rs

Pošumimo Vojvodinu

Mreža „Pošumimo Vojvodinu“ je mreža udruženja i pokreta građana, koja je osnovana u januaru 2020. godine u cilju većeg uticaja javnosti na donosioce odluka i razvijanja svesti o značaju očuvanja i unapređenja postojećih šuma i povećanja površina pod šumama u AP Vojvodini, o važnosti očuvanja šuma i pošumljavanja na zaštitu prirode, poljoprivredu, ekonomiju, kao i radi veće medijske vidljivosti činjenica i problema u vezi pošumljavanja, kao i načina za njihovo rešavanje.

Mreža trenutno ima 24 članice: Pokret goranaNovog Sada, Pokret gorana Vojvodine iz Sremskih Karlovaca, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije iz Novog Sada, Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca, Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada, Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, Ruralni centar „Sova“ iz Sremske Mitrovice, Društvo mladih istraživača „Branislav Bukurov“ iz Novog Sada, Pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ iz Novog Sada, Udruženje za zaštitu šuma iz Novog Sada, Ekološki front iz Novog Sada, Udruženje Dečija ekološka akademija iz Novog Sada, CEKOR – Centar za ekologiju i održivi razvoj iz Subotice, Ekološki pokret iz Vrbasa, Pokret goranaSombora, Udruženje građana „EKOBEČEJ“ iz Bečeja, Udruženje ekologa „Ekos“ iz Gložana, Ekološko udruženje „Avalon“ iz Vršca, Prirodnjačko društvo „Gea“ iz Vršca, Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ iz Deliblata, Udruženje građana „Eko zona Kovin“ iz Kovina, Udruženje građana „Aurora“ iz Bele Crkve i Eko centar „Tisa“ iz Novog Kneževca.

Informacije o samoj mreži i njenim aktivnostima se mogu pronaći na:
https://posumimovojvodinu.rs/
https://www.facebook.com/mrezaposumimovojvodinu/?ref=page_internal

Kontakt adresa:
posumimovojvodinu@gmail.com

Nacionalne i regionalne mreže i savezi

OPENS

Omladinski savez udruženja „OPENS“ je resurs centar koji deluje sa ciljem osnaživanja mladih i osoba koje rade sa njima, osnaživanja omladinskih organizacija i organizacija za mlade, senzibilizacije zajednice i razvoja omladinske politike.

Savez je nastao 2016. godine; bio je nosilac kandidature Grada Novog Sada za Omladinsku prestonicu Evrope i organizator realizacije programa nakon dobijanja i u samoj godini ove značajne titule koju je Novi Sad nosio 2019. godine.

Sa željom da grad nastavi da bude mesto u kome su mladi aktivni građani i građanke, Savez je redefinisao polaznu viziju i misiju i opredelio se da dalji razvoj usmeri u unapređenje kapaciteta resurs centra.

Vizija – Mladi u Srbiji su zdravi, ekonomski nezavisni, ravnopravni i aktivno doprinose održivom razvoju zajednice u kojoj žive i žele u njoj da ostanu.

Misija – Koristeći postignuća i iskustva iz procesa Omladinske prestonice Evrope Novi Sad 2019, OPENS savez je resurs centar koji radi na osnaživanju mladih i osoba koje rade sa njima, kao i omladinskih organizacija i organizacija za mlade. Senzibiliše zajednicu i razvija omladinsku politiku.

„OPENS“ svoje aktivnosti sprovodi na teritoriji Republike Srbije; sedište saveza je u Novom Sadu. Organizacije osnivači su: Savez studenata Medicinskog fakulteta Novi Sad, Omladina Jazasa Novi Sad, Centar za omladinski rad, BalkanIDEA Novi Sad, „Inženjeri zaštite životne sredine“ i Kulturanova.

Informacije o radu „OPENS“-a mogu se pronaći na:
opens.rs
https://www.facebook.com/opens2019

Kontakt adresa:
Omladinski savez udruženja „OPENS“
Bulevar despota Stefana 5
21000 Novi Sad
office@opens.rs